Šta je softver?

Programi koji se nalaze na jednom računam ili koji se na njemu mogu koristiti, jednim imenom se nazivaju softver (engl. software).

Kako možemo podijeliti softver?

Softver može podijeliti na dvije osnovne grupe: sistemski softver i aplikativni softver.

Šta je sistemski softver?

Sistemski softver je skup programa koji upravljaju radom računara ili pomažu korisniku da na jednostavniji način definira i realizira svoje zahtjeve na računaru,

Šta je aplikativni softver?

Aplikativni softver je skup programa na jednom računaru namijenjen za realizaciju korisnikovih zahtjeva. Ovi programi mogu bili unaprijed pripremljeni, tako da ih korisnik koristi kao gotove programe, ili ih sam pravi za svoje potrebe. Ovi programi obavljaju poslove u "realnom svijetu". Veliki broj programa iz aplikativnog softvera može se kupiti na tržištu.

Šta je operativni sistem?

Postoji grupa programa bez kojih se danas ne može zamisliti rad računara. To su programi koji upravljaju radom računara i svim njegovim kompo­nentama. Ova grupa programa naziva se operativni sistem, a spada u sistemski soft­ver.

Šta nam omogućava operativni sistem?

Operativni sistem omogućava korisniku da aktivira operacije potrebne za realizaciju njegovih zahtjeva. Prvi kontakt korisnika s računarom odvija se upravo preko dijelova, odnosno, programa operativnog sistema.

Operativni sistem upravlja:

-   procesorom,

-   memorijom.

-   ulazno-izlaznim jedinicama,

-   podacima i

-   drugim programima.

Operativni sistem osigurava korisničko okruženje (engl. User Intcrface) za rad sa računarom. Zahvaljujući operativnom sistemu korisnik ne mora voditi računa o tome koji mu dio diska pripada za upisivanje podataka, koji dio memorije mu je na raspolaganju za izvođenje programa itd. Sve ove poslove obavlja operativ­ni sistem pomoću odgovarajućih ko­mandi. Ove komande mogu biti sastavni dio korisničkog programa, ili se mogu i samostalno pozivati na izvr­šenje. Operativni sistem osigurava kom­pletno okruženje u kojem se korisnik može koncentrisati na sam problem koji rješava, a ne na rad sa računarom. On je veza između korisnika i apli­kativnih programa na jednoj strani i hardvera na drugoj strani. Operativni sistem se može definisati kao skup programa koji integrišu hardverske resurse računara i čine ove resurse dostupne korisniku na takav način da je korisnikov pristup računa­ru najefikasniji mogući.

Koje se oparativni sistemi danas najviše koriste?

Najpoznatiji operativni sistemi koji se danas u svijetu koriste su: DOS, Windows, LINUX, UNIX.

Kome su namijenjeni unaprijed kreirani programi?

Unaprijed pripremljeni programi su namijenjeni širokom krugu korisnika primjenjuju se u najrazličitijim disciplinama. Olakšavaju unos podataka i dobijanje rezultata obrade. Nazivaju se i programskim paketima, i predstavljaju programska sredstva opšte namjene.

Nabroj neke od programskih sredstava opće namjene.

Sistemi za obradu teksta - tekst-procesori su takvi programski paketi koji omogućavaju unošenje teksta u računar kao na pisaćoj mašini, a prilikom, štampanja da se taj tekst oblikuje prema želji korisnika. Korisnik, po želji, bira pismo (fonts), veličinu i oblik stranice, može prenositi prethodne pripremlje dijelove teksta u tekst koji trenutno radi, ubacivati slike i tabele na mjestima gdje je to potrebno, mijenjati veličinu i određivati njihov raspored u tekstu.

Za svaku takvu operaciju postoje mogućnosti u prozoru koje korisnik bira pokazivačkim uređajem.

Sistemi za rad s tabelarnim podacima omogućavaju korisniku da formira tabelu u kojoj se mogu nalaziti podaci ili operacije sa tim podacima. Tabela sastavljena od kolona i redova i svaka kolona i red ima svoju oznaku – redovi se označavaju brojevima od 1 nadalje, a kolone slovima od A pa nadalje. Prostor u tabeli, koji se nalazi na presjeku nekog reda i kolone, naziva se ćelija. Pomoću ovih oznaka korisnik može izabrati svaku ćeliju i u nju zapisati podatak ili operaciju nad podacima koji se nalaze u drugim ćelijama. Time se više ćelija povezuje za obavljanje operacije nad podacima. Ove operacije i veze ustvari definišu postupak obrade podataka navedenih u tabelama.

Sistemi za upravljanje bazama podataka omogućavaju korisniku da na jednostavan način obrađuje brojne podatke, i organizira prema svojim potrebama i zahtjevima. U bazi podataka definiraju se pojave i njihovi atributi, kao i međusobne veze između pojava i njihovih atributa. Obrada podataka vrši putem upita. Upit predstavlja skup pravila koja određuju podatke iz baze potrebne za izvođenje određene obrade. Sistemi baza podataka omogućavaju, istovremeno korišćenje istih podataka od strane više korisnika. Sistemi baza podataka posjeduju i pravila koja omogućavaju da se podaci zaštite ođ nepravilnog ili nedozvoljenog korištenja.

Elektronska pošta služi za komuniciranje korisnika koji se nalaze na udaljenim računarima a povezani su nekom komunikacijskom vezom (telefonom, satelitskom vezom i sl.). Ona radi na principu poštanskog sandučeta. To znači da svaki korisnik elektronske pošte ima na računaru svoju adresu i svi pošiljaoci poruka moraju poznavati tu adresu. Korisnik može u bilo kojem tre­nutku pregledati prispjelu poštu, odgovoriti na poruke, neke sačuvati, a ostale, beznačajne izbrisati.